Šta jesti?

Kada pričamo o osnovnim pitanjima vezanih za ishranu, postoji nekoliko glavnih pitanja koji nas mnogi pitaju. Da bi saznali kako, kada, šta i koliko jesti, prvo se zapitajte kakve su vam sadašnje navike u ishrani i da li želite da ih promenite. Ako ste odlučili da zdravije živite i da vam dijetalna ishrana bude u fokusu, naoružajte se strpljenjem i upornošću. Neka vam moto“Jedem da bih živeo a ne: živim da bih jeo“ bude prva misao kada krenete u trpezariju. Ostalo će vam doći prirodno.

Kako jesti?

  • Važno je uobročiti se, što znači imati: doručak, užinu, ručak, užinu i večeru!
  • Svi obroci moraju biti polako pojedeni.
  • Ako vam je dijetalna ishrana početak, nadgradnja bi trebala da bude svakodnevno bavljenje fizičkom aktivnošću: trčanjem, plivanjem, vožnjom bicikla ili šetnjom.

Kada jesti?

Više o tome kada jesti možete saznati u našem prethodnom blogu klikom OVDE.

Šta jesti a šta ne?

Bolestan čovek ne može uvek da jede istu hranu kao zdrav, jer se kod pojedinih bolesti i stanja neke namirnice ne smeju upotrebljavati. Zdrave osobe mogu sačuvati svoju vitalnost i zdravlje uravnoteženom raznovrsnom ishranom, namirnicama koje sadrže što manje veštačkih aditiva – označenih na pakovanjima sa E-xxx.

  • Proizvodi od žitarica: prednost – crni, ražani, integralni i kukuruzni. Savet: Osobe sa problemomopstipacije treba da konzumiraju BESKVASNI ražani hleb!
  • Mleko, mlečni proizvodi: sa najviše 1,6% mlečne masti. Jogurt sa acidofilnom kulturom i dobrim probiotikom, voćni jogurt sa  malim % masnoće i šećera. Mladi nemasni sir, sirni namaz Ella sa O % mlečne masti.
  • Meso, riba i jaja: prednost – nemasno meso: goveđe, konjsko, živinsko, juneće, jagnjeće. Od ribeprednost morska – skuša, haringa  ili losos.  Od rečnih pastrma i smuđ. Jaja kuvana 1-2 kom. za nedelju dana je dovoljno. Od suhomesnatih proizvoda dozvoljena su samo pileća prsa, ćureća šunka i kvalitetna praška šunka. Dozvoljena je jedna pileća viršla.  Povremeno može sojina pašteta.
  • Masti i ulja: Maslinovo, kukuruzno, suncokretovo ulje. Maslinovo ne koristiti za prženje i pečenje!
  • Povrće: prednost – zeleno, lisnato povrće, povrće bogato celulozom.
  • Voće: nakisele jabuke, grejp (prednost crvenom grejpu koji značajno doprinosi skidanju masnoća sa krvnih sudova, pomorandža, mandarina, kivi, bundeva, trešnje, jagode, amline, višnje, šljive, kruška, dinja , lubenica. Voće se konzumira isključivo za užinu.
  • Šećer i koncentrati: Izbegavajte beli šećer. Dozvoljeno: crna čokolada u malim količinama i 2-3 integralna keksa sa cimetom ili đumbirom.
  • Napici 2 l vode dnevno je obavezno. Vrlo gojazne osobe ne smeju preterivati sa vodom, već trebaju postepeno unositi. Dozvoljeno je: flaširane vode (Mivela, Prolom, Vrnjci…), prirodno ceđeni i 100% voćni sokovi, limunada, čajevi (zeleni, kamilica, nana, čaj od peršuna, čaj od korena đumbira…), kafa 1 dnevno.
  • Začini: koristite u što većoj količini (majčina dušica, peršun, origano, menta, đumbir, kari, čili i sl), ali ih dodavati pri kraju kuvanja da se ne bi termički uništili. Kuhinjska so svodi se na odgovarajuće količine, zavisno od zdravstvenog stanja pacijenta, ali ne više od  5 g dnevno. Salate se prelivaju limunovim sokom ili sa jabukovim ili balsamico sirćetom, ali nikako sa alkoholnim.
  • Nikako se ne preporučuje uzimanje hrane između navedenih obroka, a posebno uzimanje svih slatkiša, slatkih napitaka, meda, alkoholnih pića, kole i drugih gaziranih pića, grickalica, slanih stapića, čipsa, kikirikija i sl.
  • Izbegavajte industrijske proizvode koje sadrže veštačke boje, zaslađivače, arome, emulgatore, zgušnjivače, konzervanse i ostale aditive. Svakodnevna istraživanja govore kako su neki od njih štetni čak i kancerogeni. Prirodne namirnice su sigurno zdravije.

Hranite se zdravo i vežbajte odgovorno!